Održan okrugli stol „Sigurnost, zaštita i vlasništvo podataka u zdravstvu“

Ispis

U sklopu simpozija Medicinska informatika 2017 u Čakovcu je 9. studenoga održan okrugli stol "Sigurnost, zaštita i vlasništvo podataka u zdravstvu". Raspravljalo se o primjeni Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (EU) 2016/679 koja je stupila na snagu 27. travnja 2016. a počinje se u svim zemljama članicama primjenjivati od 25. svibnja 2018. godine. Raspravljano je o članku 9. koji govori o tome kada se zabrana obrade osobnih podataka ne primjenjuje. Zabrana obrade ne primjenjuje se u slučajevima kada je :

  • obrada nužna u svrhu preventivne medicine ili medicine rada radi procjene radne sposobnosti zaposlenika, medicinske dijagnoze, pružanja zdravstvene ili socijalne skrbi ili tretmana ili upravljanja zdravstvenim ili socijalnim sustavima i uslugama na temelju prava Unije ili prava države članice ili u skladu s ugovorom sa zdravstvenim radnikom te u skladu s uvjetima i zaštitnim mjerama iz stavka 3.;
  • obrada nužna u svrhu javnog interesa u području javnog zdravlja kao što je zaštita od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju ili osiguravanje visokih standarda kvalitete i sigurnosti zdravstvene skrbi te lijekova i medicinskih proizvoda, na temelju prava Unije ili prava države članice kojim se propisuju odgovarajuće i posebne mjere za zaštitu prava i sloboda ispitanika, posebno čuvanje profesionalne tajne.

Sudionici okruglog stola istaknuli su potrebu usklađivanja provedbenog zakonodavnog okvira Republike Hrvatske s Uredbom te praksom koju provodi javni sektor u području zdravstvene skrbi, javnoga zdravstva i znanstvenih istraživanja. Slično usklađivanje očekuje se i u privatnom sektoru.

Više informacija

 

Održan 13. simpozij Medicinska informatika

Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku (HDMI) svoj je 13. simpozij Medicinska informatika 2017 organiziralo u Čakovcu, središtu Međimurske županije i gradu Zrinskih. Simpozij je održan 9. i 10. studenoga 2017. godine pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Međimurske županije. U radu simpozija Medicinska informatika 2017 sudjelovali su stručnjaci iz područja informatike i zdravstvene zaštite a također i studenti iz tih područja. U dva dana trajanja simpozija usmeno su izložena 24 rada a cjelokupni simpozij odvijao se u tri sekcije: Sigurnost i zaštita podataka, telemedicina i IKT u zdravstvenom turizmu; Informacijski sustavi u zdravstvenoj zaštiti, zdravstvenom osiguranju i upravljanju u zdravstvu; Primjena i evaluacija novih tehnologija u zdravstvenoj zaštiti i edukaciji u zdravstvu. Svi radovi objavljeni su u zborniku Medicinska informatika 2017 (urednice Vesna Ilakovac i Kristina Kralik).

 Više informacija

Održan okrugli stol „Sigurnost, zaštita i vlasništvo podataka u zdravstvu“

 
U sklopu simpozija Medicinska informatika 2017 u Čakovcu je 9. studenoga održan okrugli stol „Sigurnost, zaštita i vlasništvo podataka u zdravstvu“Raspravljalo se o primjeni Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (EU) 2016/679 koja je stupila na snagu 27. travnja 2016. a počinje se u svim zemljama članicama primjenjivati od 25. svibnja 2018. godine. Raspravljano je o članku 9. koji govori o tome kada se zabrana obrade osobnih podataka ne primjenjuje. Zabrana obrade ne primjenjuje se u slučajevima kada je :
  • obrada nužna u svrhu preventivne medicine ili medicine rada radi procjene radne sposobnosti zaposlenika, medicinske dijagnoze, pružanja zdravstvene ili socijalne skrbi ili tretmana ili upravljanja zdravstvenim ili socijalnim sustavima i uslugama na temelju prava Unije ili prava države članice ili u skladu s ugovorom sa zdravstvenim radnikom te u skladu s uvjetima i zaštitnim mjerama iz stavka 3.;
  • obrada nužna u svrhu javnog interesa u području javnog zdravlja kao što je zaštita od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju ili osiguravanje visokih standarda kvalitete i sigurnosti zdravstvene skrbi te lijekova i medicinskih proizvoda, na temelju prava Unije ili prava države članice kojim se propisuju odgovarajuće i posebne mjere za zaštitu prava i sloboda ispitanika, posebno čuvanje profesionalne tajne.

Sudionici okruglog stola istaknuli su potrebu usklađivanja provedbenog zakonodavnog okvira Republike Hrvatske s Uredbom te praksom koju provodi javni sektor u području zdravstvene skrbi, javnoga zdravstva i znanstvenih istraživanja. Slično usklađivanje očekuje se i u privatnom sektoru.

Više informacija
 

Uspostava Središnjeg tijela za e-zdravlje (STeZ) predviđena za 2018. godinu

Akcijskim planom za provedbu Stretegije e-Hrvatska 2020, projektom pod brojem 80, predviđena je uspostava Središnjeg tijela za e-zdravlje (STeZ). Predviđene aktivnosti projekta su: analiza stanja i potreba sustava e-zdravlja, elaboracija poslovnog plana (uključivo kadrovskog i financijskog plana), razrada poslovnih procesa, izrada pravilnika i internih propisa, uspostava organizacije, program e-učenja za službenike i korisnike, podizanje svijesti i edukacija službenika te poizanje svijesti građana. Projekt bi se provodio u razdoblju od 2018. do 2019. godine. Za provedbu projekta u 2018. godini planirano je ukupno 5.750.000 kuna, a u 2019. godini 17.497.059 kuna.

 Više informacija
 

Uvodnik o sekundarnoj uporabi podataka u zdravstvu

Povodom obilježavanja 90. obljetnice Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ objavljen je tematski broj časopisa Croatian Medical Journal posvećen javnozdravstvenim temama. Uvodnik broja bavi se pitanjem sekundarne uporabe podataka u zdravstvenome sustavu Republike Hrvatske: što je moguće, što imamo i kako razviti infrastrukturu koja bi doprinosila razvoju biomedicine kao struke, boljem donošenju odluka na razini sustava te rastu znanstveno-istraživačkoga potencijala.

 Više informacija
 

Izvješće o stanju podatkovnih inovacija u EU

Centar za podatkovne inovacije, američki think tank sa sjedištem u Washingtonu, DC, objavio je izvješće o stanju podatkovnih inovacija u zemljama članicama Europske unije. Temeljem podataka Europske komisije, procijenjeno je da u Hrvatskoj 10,8% liječnika obiteljske medicine dijeli podatke elektroničkim putem s drugim zdravstvenim djelatnicima. Danska prednjači s 91,8% a na samome je začelju Slovenija s 5,4%. Autori drže kako elektroničko dijeljenje podataka može potaknuti razvoj inovacija u zdravstvu, poboljšati ishode pacijenata i smanjiti cijenu usluga. Primjerice, brz pristup elektroničkom zdravstvenom zapisu omogućuje liječnicima izbjeći nepotrebno ponavljanje dijagnostičkih pretraga koje su već obavljene drugdje. Sustavi potpore odlučivanju mogu koristiti podatke u elektroničkom zdravstvenom zapisu kako bi se izbjegle kliničke pogreške, primjerice upozorenjem o propisivanju lijeka na koji pacijent u prošlosti ima zabilježenu neželjenu nuspojavu. Elektronički zdravstveni zapis istovremeno je bogat izvor podataka za znanstvena istraživanja.

 Više informacija
 

Američka uprava za hranu i lijekove odobrila prvi lijek s digitalnim sustavom za praćenje uzimanja

Abilify MyCite je tableta aripiprazola s ugrađenim senzorom koji bilježi i javlja o uzimanju lijeka. Proizvod je odobren za liječenje shizofrenije, epizoda manije ili depresije povezanih s bipolarnim poremećajem te za pomoć u liječenju depresije kod odraslih osoba.

Senzor iz kapsule šalje poruku o uzimanju lijeka u elektronički uređaj kojeg nosi pacijent. Uređaj prenosi informaciju u mobilnu aplikaciju u pametnom telefonu koja informaciju prenosi dalje. Pacijenti mogu dopustiti osobama koje skrbe o njima i liječniku pristup zabilježenim informacijama putem internetskog portala.

 Više informacija
 

Izvješće o digitalnom razvoju Europe (EDPR) 2017. – profil države: Hrvatska

U Izvješću o digitalnom napretku Europe (EDPR) prati se napredak država članica u pogledu njihove digitalizacije temeljem kvantitativnih podataka iz Indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI)  i kvalitativnih podataka o politikama specifičnima za pojedinu zemlju. 

Prema navodima iz Izvješća, Hrvatska napreduje u području ljudskog kapitala. Prošle godine povećao se broj korisnika interneta i digitalne se vještine neprestano poboljšavaju. Pocjenjuje se kako 55% Hrvata ima barem osnovne digitalne vještine (prosjek Europske unije je 56%). Međutim, u 2016. godini tek 2,7% radne snage činili su stručnjaci za informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT). Nadalje, udio osoba s diplomom iz znanosti, tehnologije i matematike (STEM) u dobnoj skupini od 20 do 29 godina iznosio je tek 1,6%. 

Poslodavci (uglavnom manja poduzeća specijalizirana za računalno programiranje, savjetodavne i slične usluge te mala i srednje velika poduzeća koja djeluju u raznim sektorima, od oglašavanja i istraživanja tržišta do izdavaštva i putničkih agencija) izjavljuju da im je teško pronaći stručnjake za IKT. Zanimanje za studij u STEM području razmjerno je nisko, a ova područja karakterizira i visoka stopa odustajanja od studija. 

U Hrvatskoj ne postoji strategija za suočavanje s izazovima povezanima s digitalnim vještinama. Međutim, pokrenut je niz projekata, aktivnosti i inicijativa. Osnivanjem nacionalne koalicije relevantnih dionika, kojom bi se povezali sektori industrije, obrazovanja i zapošljavanja, pridonijelo bi se poboljšanju digitalnih vještina.

 Više informacija
 

25 godina interneta u Republici Hrvatskoj

Prije četvrt stoljeća, 17. studenoga 1992. godine u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu službeno je puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža, utemeljena na IP protokolu i njezina poveznica na globalnu mrežu internet. Taj se dan i službeno računa kao dan kad je internet zaživio u Hrvatskoj. 

Izgradnju mreže utemeljene na IP protokolu i uspostavu internetske veze Hrvatske sa svijetom (radilo se o vezi između Srca i Sveučilišta u Beču kapaciteta 9.6 kbps) "odradio" je tim Sveučilišnog računskog centra (Srca) u sklopu projekta izgradnje nacionalne akademske mreže - Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet. 

Projekt CARNet pokrenulo je tadašnje Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike u listopadu ratne 1991. godine uz neposrednu potporu prof. dr. sc. Branka Jerena, tada zamjenika ministra znanosti, tehnologije i informatike. U jesen 1991. godine formiran je Odbor za akademsku mrežu koji je vodio doc. dr. sc. Predrag Pale s tadašnjeg Elektrotehničkog fakulteta (danas FER) Sveučilišta u Zagrebu, a u odboru su još bili Ivan Marić i Velimir Vujnović iz Srca, Darko Bulat s Instituta Ruđer Bošković i Ljubimko Šimičić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta U Zagrebu. Odbor je na svojem prvom sastanku, održanom 3. listopada 1991. godine, Srcu povjerio izgradnju i administriranje mreže i podršku korisnicima, prepoznajući u Srcu ustanovu koja je svojom tradicijom, postignućima i kapacitetima mogla osigurati uspješnost i održivost ovoga velikog projekta. Mreža je kasnije dobila i svoje ime: CARNet - Croatian Academic and Research Network (Hrvatska akademska i istraživačka mreža). 

 Više informacija
 

Tek 11% mladih zatraži pomoć druge osobe nakon izloženosti uznemirujućem sadržaju na internetu

Provedeno je prvo nacionalno komparativno istraživanje o medijskim navikama djece i praksama i stavovima njihovih roditelja te iskustvima i sigurnosti djece na internetu. Opći cilj istraživanja bio je steći bolji uvid u navike djece pri korištenju interneta i suvremenih tehnologija, ispitati učestalost i oblike izloženosti djece uznemirujućim sadržajima i nasilju te ispitati zaštitne faktore i ulogu okoline u zaštiti i edukaciji djece i mladih o opasnostima na internetu. Rezultati istraživanja mogu značajno pridonijeti donošenju nacionalnih smjernica za sigurno korištenje interneta, izradi edukativnih materijala za djecu i roditelje te izradi nacionalnih i lokalnih obrazovnih politika.

 Više informacija
 

Osnovana međunarodna akademija izvrsnosti u bioinformatici

Međunarodno udruženje za medicinsku informatiku (IMIA) ustanovilo je prestižno tijelo International Academy of Health Sciences Informatics (IAHSI) čiji su članovi pažljivo probrani visokoparni stručnjaci iz područja biomedicinske i zdravstvene informatike. Misija Akademije uključuje stimulirati i usmjeravati istraživanja, igrati važnu ulogu u razmjeni znanja, obrazovati širu zajednicu, promovirati područje, savjetovati vlade i nevladine organizacije, mobilizirati potporu država i neprofitnih udruga, objavljivati preporuke i razvijati novu generaciju stručnjaka.   

 Više informacija
 
Obavijesti o nadolazećim događanjima
Europski kongres medicinske informatike MIE 2018 održat će se u Göteborgu, Švedska od 24. do 26. travnja 2018. godine. Geslo kongresa je „Stvaranje kontinenata znanja u oceanima podataka: Budućnost u zajedničkom kreiranju zdravlja“. Više informacija
HDMI designed by Helix d.d.d.
payday loans