Izvješće o stanju podatkovnih inovacija u EU

Ispis

Centar za podatkovne inovacije, američki think tank sa sjedištem u Washingtonu, DC, objavio je izvješće o stanju podatkovnih inovacija u zemljama članicama Europske unije. Temeljem podataka Europske komisije, procijenjeno je da u Hrvatskoj 10,8% liječnika obiteljske medicine dijeli podatke elektroničkim putem s drugim zdravstvenim djelatnicima. Danska prednjači s 91,8% a na samome je začelju Slovenija s 5,4%. Autori drže kako elektroničko dijeljenje podataka može potaknuti razvoj inovacija u zdravstvu, poboljšati ishode pacijenata i smanjiti cijenu usluga. Primjerice, brz pristup elektroničkom zdravstvenom zapisu omogućuje liječnicima izbjeći nepotrebno ponavljanje dijagnostičkih pretraga koje su već obavljene drugdje. Sustavi potpore odlučivanju mogu koristiti podatke u elektroničkom zdravstvenom zapisu kako bi se izbjegle kliničke pogreške, primjerice upozorenjem o propisivanju lijeka na koji pacijent u prošlosti ima zabilježenu neželjenu nuspojavu. Elektronički zdravstveni zapis istovremeno je bogat izvor podataka za znanstvena istraživanja.

Više informacija

Održan 13. simpozij Medicinska informatika

Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku (HDMI) svoj je 13. simpozij Medicinska informatika 2017 organiziralo u Čakovcu, središtu Međimurske županije i gradu Zrinskih. Simpozij je održan 9. i 10. studenoga 2017. godine pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Međimurske županije. U radu simpozija Medicinska informatika 2017 sudjelovali su stručnjaci iz područja informatike i zdravstvene zaštite a također i studenti iz tih područja. U dva dana trajanja simpozija usmeno su izložena 24 rada a cjelokupni simpozij odvijao se u tri sekcije: Sigurnost i zaštita podataka, telemedicina i IKT u zdravstvenom turizmu; Informacijski sustavi u zdravstvenoj zaštiti, zdravstvenom osiguranju i upravljanju u zdravstvu; Primjena i evaluacija novih tehnologija u zdravstvenoj zaštiti i edukaciji u zdravstvu. Svi radovi objavljeni su u zborniku Medicinska informatika 2017 (urednice Vesna Ilakovac i Kristina Kralik).

 Više informacija

Održan okrugli stol „Sigurnost, zaštita i vlasništvo podataka u zdravstvu“

 
U sklopu simpozija Medicinska informatika 2017 u Čakovcu je 9. studenoga održan okrugli stol „Sigurnost, zaštita i vlasništvo podataka u zdravstvu“Raspravljalo se o primjeni Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (EU) 2016/679 koja je stupila na snagu 27. travnja 2016. a počinje se u svim zemljama članicama primjenjivati od 25. svibnja 2018. godine. Raspravljano je o članku 9. koji govori o tome kada se zabrana obrade osobnih podataka ne primjenjuje. Zabrana obrade ne primjenjuje se u slučajevima kada je :
  • obrada nužna u svrhu preventivne medicine ili medicine rada radi procjene radne sposobnosti zaposlenika, medicinske dijagnoze, pružanja zdravstvene ili socijalne skrbi ili tretmana ili upravljanja zdravstvenim ili socijalnim sustavima i uslugama na temelju prava Unije ili prava države članice ili u skladu s ugovorom sa zdravstvenim radnikom te u skladu s uvjetima i zaštitnim mjerama iz stavka 3.;
  • obrada nužna u svrhu javnog interesa u području javnog zdravlja kao što je zaštita od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju ili osiguravanje visokih standarda kvalitete i sigurnosti zdravstvene skrbi te lijekova i medicinskih proizvoda, na temelju prava Unije ili prava države članice kojim se propisuju odgovarajuće i posebne mjere za zaštitu prava i sloboda ispitanika, posebno čuvanje profesionalne tajne.

Sudionici okruglog stola istaknuli su potrebu usklađivanja provedbenog zakonodavnog okvira Republike Hrvatske s Uredbom te praksom koju provodi javni sektor u području zdravstvene skrbi, javnoga zdravstva i znanstvenih istraživanja. Slično usklađivanje očekuje se i u privatnom sektoru.

Više informacija
 

Uspostava Središnjeg tijela za e-zdravlje (STeZ) predviđena za 2018. godinu

Akcijskim planom za provedbu Stretegije e-Hrvatska 2020, projektom pod brojem 80, predviđena je uspostava Središnjeg tijela za e-zdravlje (STeZ). Predviđene aktivnosti projekta su: analiza stanja i potreba sustava e-zdravlja, elaboracija poslovnog plana (uključivo kadrovskog i financijskog plana), razrada poslovnih procesa, izrada pravilnika i internih propisa, uspostava organizacije, program e-učenja za službenike i korisnike, podizanje svijesti i edukacija službenika te poizanje svijesti građana. Projekt bi se provodio u razdoblju od 2018. do 2019. godine. Za provedbu projekta u 2018. godini planirano je ukupno 5.750.000 kuna, a u 2019. godini 17.497.059 kuna.

 Više informacija
 

Uvodnik o sekundarnoj uporabi podataka u zdravstvu

Povodom obilježavanja 90. obljetnice Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ objavljen je tematski broj časopisa Croatian Medical Journal posvećen javnozdravstvenim temama. Uvodnik broja bavi se pitanjem sekundarne uporabe podataka u zdravstvenome sustavu Republike Hrvatske: što je moguće, što imamo i kako razviti infrastrukturu koja bi doprinosila razvoju biomedicine kao struke, boljem donošenju odluka na razini sustava te rastu znanstveno-istraživačkoga potencijala.

 Više informacija
 

Izvješće o stanju podatkovnih inovacija u EU

Centar za podatkovne inovacije, američki think tank sa sjedištem u Washingtonu, DC, objavio je izvješće o stanju podatkovnih inovacija u zemljama članicama Europske unije. Temeljem podataka Europske komisije, procijenjeno je da u Hrvatskoj 10,8% liječnika obiteljske medicine dijeli podatke elektroničkim putem s drugim zdravstvenim djelatnicima. Danska prednjači s 91,8% a na samome je začelju Slovenija s 5,4%. Autori drže kako elektroničko dijeljenje podataka može potaknuti razvoj inovacija u zdravstvu, poboljšati ishode pacijenata i smanjiti cijenu usluga. Primjerice, brz pristup elektroničkom zdravstvenom zapisu omogućuje liječnicima izbjeći nepotrebno ponavljanje dijagnostičkih pretraga koje su već obavljene drugdje. Sustavi potpore odlučivanju mogu koristiti podatke u elektroničkom zdravstvenom zapisu kako bi se izbjegle kliničke pogreške, primjerice upozorenjem o propisivanju lijeka na koji pacijent u prošlosti ima zabilježenu neželjenu nuspojavu. Elektronički zdravstveni zapis istovremeno je bogat izvor podataka za znanstvena istraživanja.

 Više informacija
 

Američka uprava za hranu i lijekove odobrila prvi lijek s digitalnim sustavom za praćenje uzimanja

Abilify MyCite je tableta aripiprazola s ugrađenim senzorom koji bilježi i javlja o uzimanju lijeka. Proizvod je odobren za liječenje shizofrenije, epizoda manije ili depresije povezanih s bipolarnim poremećajem te za pomoć u liječenju depresije kod odraslih osoba.

Senzor iz kapsule šalje poruku o uzimanju lijeka u elektronički uređaj kojeg nosi pacijent. Uređaj prenosi informaciju u mobilnu aplikaciju u pametnom telefonu koja informaciju prenosi dalje. Pacijenti mogu dopustiti osobama koje skrbe o njima i liječniku pristup zabilježenim informacijama putem internetskog portala.

 Više informacija
 

Izvješće o digitalnom razvoju Europe (EDPR) 2017. – profil države: Hrvatska

U Izvješću o digitalnom napretku Europe (EDPR) prati se napredak država članica u pogledu njihove digitalizacije temeljem kvantitativnih podataka iz Indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI)  i kvalitativnih podataka o politikama specifičnima za pojedinu zemlju. 

Prema navodima iz Izvješća, Hrvatska napreduje u području ljudskog kapitala. Prošle godine povećao se broj korisnika interneta i digitalne se vještine neprestano poboljšavaju. Pocjenjuje se kako 55% Hrvata ima barem osnovne digitalne vještine (prosjek Europske unije je 56%). Međutim, u 2016. godini tek 2,7% radne snage činili su stručnjaci za informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT). Nadalje, udio osoba s diplomom iz znanosti, tehnologije i matematike (STEM) u dobnoj skupini od 20 do 29 godina iznosio je tek 1,6%. 

Poslodavci (uglavnom manja poduzeća specijalizirana za računalno programiranje, savjetodavne i slične usluge te mala i srednje velika poduzeća koja djeluju u raznim sektorima, od oglašavanja i istraživanja tržišta do izdavaštva i putničkih agencija) izjavljuju da im je teško pronaći stručnjake za IKT. Zanimanje za studij u STEM području razmjerno je nisko, a ova područja karakterizira i visoka stopa odustajanja od studija. 

U Hrvatskoj ne postoji strategija za suočavanje s izazovima povezanima s digitalnim vještinama. Međutim, pokrenut je niz projekata, aktivnosti i inicijativa. Osnivanjem nacionalne koalicije relevantnih dionika, kojom bi se povezali sektori industrije, obrazovanja i zapošljavanja, pridonijelo bi se poboljšanju digitalnih vještina.

 Više informacija
 

25 godina interneta u Republici Hrvatskoj

Prije četvrt stoljeća, 17. studenoga 1992. godine u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu službeno je puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža, utemeljena na IP protokolu i njezina poveznica na globalnu mrežu internet. Taj se dan i službeno računa kao dan kad je internet zaživio u Hrvatskoj. 

Izgradnju mreže utemeljene na IP protokolu i uspostavu internetske veze Hrvatske sa svijetom (radilo se o vezi između Srca i Sveučilišta u Beču kapaciteta 9.6 kbps) "odradio" je tim Sveučilišnog računskog centra (Srca) u sklopu projekta izgradnje nacionalne akademske mreže - Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet. 

Projekt CARNet pokrenulo je tadašnje Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike u listopadu ratne 1991. godine uz neposrednu potporu prof. dr. sc. Branka Jerena, tada zamjenika ministra znanosti, tehnologije i informatike. U jesen 1991. godine formiran je Odbor za akademsku mrežu koji je vodio doc. dr. sc. Predrag Pale s tadašnjeg Elektrotehničkog fakulteta (danas FER) Sveučilišta u Zagrebu, a u odboru su još bili Ivan Marić i Velimir Vujnović iz Srca, Darko Bulat s Instituta Ruđer Bošković i Ljubimko Šimičić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta U Zagrebu. Odbor je na svojem prvom sastanku, održanom 3. listopada 1991. godine, Srcu povjerio izgradnju i administriranje mreže i podršku korisnicima, prepoznajući u Srcu ustanovu koja je svojom tradicijom, postignućima i kapacitetima mogla osigurati uspješnost i održivost ovoga velikog projekta. Mreža je kasnije dobila i svoje ime: CARNet - Croatian Academic and Research Network (Hrvatska akademska i istraživačka mreža). 

 Više informacija
 

Tek 11% mladih zatraži pomoć druge osobe nakon izloženosti uznemirujućem sadržaju na internetu

Provedeno je prvo nacionalno komparativno istraživanje o medijskim navikama djece i praksama i stavovima njihovih roditelja te iskustvima i sigurnosti djece na internetu. Opći cilj istraživanja bio je steći bolji uvid u navike djece pri korištenju interneta i suvremenih tehnologija, ispitati učestalost i oblike izloženosti djece uznemirujućim sadržajima i nasilju te ispitati zaštitne faktore i ulogu okoline u zaštiti i edukaciji djece i mladih o opasnostima na internetu. Rezultati istraživanja mogu značajno pridonijeti donošenju nacionalnih smjernica za sigurno korištenje interneta, izradi edukativnih materijala za djecu i roditelje te izradi nacionalnih i lokalnih obrazovnih politika.

 Više informacija
 

Osnovana međunarodna akademija izvrsnosti u bioinformatici

Međunarodno udruženje za medicinsku informatiku (IMIA) ustanovilo je prestižno tijelo International Academy of Health Sciences Informatics (IAHSI) čiji su članovi pažljivo probrani visokoparni stručnjaci iz područja biomedicinske i zdravstvene informatike. Misija Akademije uključuje stimulirati i usmjeravati istraživanja, igrati važnu ulogu u razmjeni znanja, obrazovati širu zajednicu, promovirati područje, savjetovati vlade i nevladine organizacije, mobilizirati potporu država i neprofitnih udruga, objavljivati preporuke i razvijati novu generaciju stručnjaka.   

 Više informacija
 
Obavijesti o nadolazećim događanjima
Europski kongres medicinske informatike MIE 2018 održat će se u Göteborgu, Švedska od 24. do 26. travnja 2018. godine. Geslo kongresa je „Stvaranje kontinenata znanja u oceanima podataka: Budućnost u zajedničkom kreiranju zdravlja“. Više informacija
HDMI designed by Helix d.d.d.
payday loans